Katolička karizmatska obnova u Duhu Svetom u Katoličkoj crkvi

3. KKODS BiH 4. CHARIS

Identitet – Pape i Karizmatski pokret – Charis:
Novo lice Crkve 

Identitet, počeci – tko smo?    

        Početak ili nastanak karizmatskog pokreta je specifičan: drugi crkveni pokreti imaju zemaljskog utemeljitelja s karizmom i sljedbenicima koji se pridružuju. U KKODS-u to nije slučaj, različite zajednice pokretale su se na različitim mjestima i imale svoje posebnosti, stoga karizmatski pokret obilježava različitost. Sržna povezujuća stvar ili događaj jest iskustvo Duha Svetoga za koji se koriste razni nazivi (rođenje Duhom, krštenje u Duhu Svetom ili izljev Duha Svetoga).

Struja milosti bila je milost koja je potekla u cijeloj Crkvi i nosi svoje ekumensko obilježje jer pojavila se svojim djelovanjem u prethodnom stoljeću u raznim kršćanskim denominacijama.

Korijeni sežu puno prije 1967. godine koju se uzima za rođendan Katoličkom karizmatskom pokretu. Blažena Elena Guerra, Oblata Duha Svetoga, imala je osobne objave. Imala je potrebu komunikacije s Svetim Ocem Lavom XIII. s kojim razmjenjuje pisma, njih trinaest. U njima potiče i ohrabruje Papu na osjetljivost na poticaje Duha Svetoga i promicanje novog načina propovijedanja o Duhu Svetom. Papa Lav XIII uveo je trajnu devetnicu Duhu Svetom, napisao je encikliku o Duhu Svetom – Divinum illud munus (9.5.1897.).

Kada je papa Lav XIII uveo trajnu devetnicu dao je i posebnu nakanu: ohrabriti katolike da se posebno mole na svetkovinu Duhova za ujedinjenje kršćana. Moli se više od 100 godina. Godine 1901. ušao je papa Lav XIII u Baziliku sv. Petra i posvetio 20. stoljeće Duhu Svetom.

Taj dan kada je papa posvećivao stoljeće Duhu Svetom skupina kršćanskih propovjednika bila je na molitvi u Americi (Topeka, Kansas) te doživjela novo iskustvo Duha, a neki su od tih evangeličkih kršćana počeli djelovati u Duhu i postali ‘pentekostalci’.

Godine 1967. ta je struja milosti donijela plod u Katoličkoj crkvi. Studenti sveučilišta Duquesne u Pittsburghu, Pennsylvania, SAD,na duhovnoj obnovi dvadesetak kilometara od Pittsburgha, u Duhovnom centru Arka i Golubica koju vode redovnici Misijske Družbe Duha Svetoga, doživjeli su milost krštenja u Duhu Svetom – osobni duhovi. Obnova je počela predavanjem o Mariji. Milost su doživjeli u kapelici pred Presvetim oltarskim sakramentom. Vjera im je oživjela na novi način, iako ne svima. Ima i studenata koji su bili dio te grupe, ali koji nisu bili ondje prisutni, a doživjeli su izljev Duha Svetoga u isto vrijeme tamo gdje su bili. Novi zamah Duha u njihovim životima, snažno iskustvo Božje prisutnosti i ljubavi i radosti. To je početak Katoličkoga karizmatskog pokreta unutar sveobuhvatnoga ekumenskog događanja.

Pape, II. Vatikanski koncil i KKODS

Papa Ivan XXIII.

Imao je nadahnuće da sazove Koncil za Crkvu za buduće vrijeme. Kod kardinala bilo je malo entuzijazma, a puno oporbe. Bio je hrabar i najavio 1959. Drugi Vatikanski koncil. Pozvao je cijelu Crkvu da moli molitvu Duhu Svetom: Gospodine obnovi svoja čudesa danas kroz nove Duhove. Ohrabrio je vjernike da čitaju Djela apostolska, posebno prva 4 poglavlja.

Nije onda uopće čudno da smo nakon II. Vatikanskoga koncila vidjeli nicanje Katoličke karizmatske obnove. Ona je katolička – oni studenti iz 1967. svi su bili katolici.

 

Papa Pavao VI.

Imenovao je kardinala Leona Josepha Suenensa da on prati novi pokret Duha Svetoga u Crkvi. Napisao je novih knjiga u vezi s tom strujom milosti Duha Svetoga u Crkvi. Uvaženi doprinositelj na II. Vatikanskom koncilu, pogotovo oko dogmatske konstitucije Lumen Gentium:

Uvod:

– 7 darova Duha Svetoga – posvetni/posvećujući darovi. Vjerujemo da su dani svakom kršćaninu koji je primio sakrament Svete potvrde. Služe za osobno posvećenje (KKC 1831).

– Karizmatski darovi – Duh Sveti dijeli na različite načine različitim ljudima. Oni su za izgradnju Tijela Crkve. Daje ih vjernima kako sam hoće.

Rasprava:

Na Drugom Vatikanskom Koncilu – tko prima te karizme?

  1. struja: karizme su nošene od onih koji su zaređeni.
  2. struja: kardinal Suenens – da, jesu na zaređenima u hijerarhiji Crkve, ali isto tako u svakoj krštenoj osobi.

Rasprava o karizmatskoj i hijerarhijskoj dimenziji Crkve. Na kraju je Koncil prihvatio stav kardinala Suenensa i njegovih pristalica. Lumen Gentium u br. 11. i 12. Govori specifično o karizmama: podijeljene su vjernicima svih staleža, svim vjernicima.

 

Karizme nisu znak svetosti. Gospodin je milosrdan i želi dati karizme kako hoće, kada hoće i kome hoće. Za izgradnju tijela Crkve. Karizme nisu naše vlasništvo.

9 karizmatskih darova – 9 plodova Duha Svetoga

3 grupe:

– darovi riječi: jezici, proroštva, tumačenje

– darovi znanja: spoznaja, mudrost, razlikovanje

– darovi sile: vjera, ozdravljenje, čudesa.

Dj 2 – Pedesetnica – 3 pokreta:         – vjetar / Duh nad svima

– vatra / osobna pedesetnica

– sila / izaći izvan u poslanje

Kardinal Suenens upotrebljava taj izraz „struja milosti“ kao šansu za svijet. Suenens je osnovao međunarodnu studijsku skupinu, koja je djelovala od 21. do 26. svibnja 1974. godine. U skupini su radili vrsni teolozi: Rene Laurentin, kardinali Joseph Ratzinger, Walter Kasper, Yves Congar… (Angažirao 2 isusovca s Gregoriane: p. Francis A. Sullivan SJ predavao ekleziologiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu do 1993., od tada je predavao na Teološkom odjelu na Bostonskome sveučilištu; i p. Robert Faricy SJ profesor emeritus duhovnosti na Sveučilištu Marquette u Milwakeeu, i profesor emeritus duhovnosti na Papinskomsveučilištu Gregorianana u Rimu.)

Cilj rada skupine bio je sastavljanje jednoga službenog dokumenta za karizmatske zajednice, a naslov mu je „Malinski dokumenti“, koji još i danas tvore neku vrstu doktrinalne povelje za pokret. Konačni tekst se dijeli u šest poglavlja koja obuhvaćaju sve bitne teme Obnove. Zadnji dokument objavljen je 1988. godine. Papa Franjo se vraća na te knjige/dokumente. Danas te knjige prevodi zajednica Effatha u Dubrovniku u suradnji s biskup Matom Uzinićem, a izdaje Glas Koncila (Leo Joseph Suenens, Duh Sveti, životni dah Crkve I. Nova pedesetnica, Glas koncila 2018. i od istog autora Duh Sveti, životni dah Crkve II. Malinski dokumenti, Glas koncila 2019.)

Kardinal Suenens često je znao upozoravati na to da: „Karizmatska Obnova neće biti shvaćena u skladu sa svojim identitetom i naravi. Ona je impuls Duha Svetoga, sposobnog da obnovi Crkvu u višestrukim vidovima. Postoji opasnost da se pretvori u jedan od mnogih pokreta i ne smije biti samo ‘pokret među drugim pokretima’, nego strujanje milosti prema višoj svijesti karizmatske dimenzije same Crkve“. Zbog tog razloga Karizmatska Obnova nije i nikada neće biti povlastica duhovne elite ili ekskluzivno vlasništvo specifičnog pokreta. Radi se o milosti koja leži u Crkvi i koju može primiti svatko tko to želi iskrena srca – bez ikakvih izuzetaka.

Dakle, imamo eklezijalni identitet – to je milost za Crkvu i za cijeli svijet. Ako želimo novu evangelizaciju trebaju nam novi Duhovi. Novi Duhovi vode u novu evangelizaciju.

 

Papa Ivan Pavao II

Pratio je Katoličku Karizmatsku Obnovu ili drugačije nazvanu Obnovu u Duhu Svetome. Ponavljao je „rastite u crkvenoj zrelosti, rastite u zrelosti koja dolazi u Crkvi. Budite potpuno katolici i potpuno karizmatici“. Institucionalni i karizmatski dijelovi Crkve su koegzistencijalni. Kako imamo oboje živimo proročki, u sili Duha Svetoga.

Institucija treba karizmatsku dimenziju da u strukture uvede Duha i viziju i otvorenost za novo. A karizmatska dimenzija treba instituciju za razlučivanje, za zaštitu i potrebnu hranu. Ta su dva krila potrebna.

 

ICCRS (International Catholic Charismatic Renewal Service)

Statut ICCRS-a priznat je od Papinskog vijeća za laike 1993. Ima pontifikalno priznanje i statute. Najveći pokret u Crkvi. Statistika: procjena 2000. godine – 120 milijuna ljudi koji su mogli posvjedočiti da im je život promijenjen u snazi Duha Svetoga u dodiru s Katoličkom Karizmatskom Obnovom. Danas preko 200 milijuna.

To nije nova pobožnost Duhu Svetom, ili duhovnost Duha Svetoga, ali usredotočuje se na djelovanje Duha Svetoga. Pokazuje se u svetosti, obraćenju, jedinstvu i zajedništvu, molitvi i sakramentima, izlasku i poslanju. To je duhovnost Crkve. Velika obitelj. Raznolik zbor slugu, službi, različitih ljudi, stvarnosti.

 

Papa Benedikt XVI  – „Gradite kulturu pedesetnice“

Zasluga KKODS je da podsjeća Crkvu na darove i karizme Duha Svetoga. (Joseph Ratzinger, Novi izljevi Duha. Pokreti u Crkvi, Verbum 2008.)

Papa Franjo

Nakon prvih susreta s KKODS-om na njihovim susretima stječe dojam da se nalazi na samba skupu. Kako je postao zadužen za njih promijenio je mišljenje. „Bio sam u krivu“, izjavio je pred svećenicima i biskupima na duhovnim vježbama u Vatikanu. „Promijenio sam mišljenje nakon što sam vidio što sve dobro karizmatici čine.“ KKODS će svojim plodovima promijeniti Crkvu i svijet, jer je to djelo i plod djelovanja Duha Svetoga.

Godine 2006. prilikom trećega Bratskog susreta obnovljenog zajedništva evangelika i katolika u Duhu u Buenos Airesu kardinal Jorge Maria Bergoglio primio je molitvu za „krštenje u Duhu“: pred 7000 vjernika kleknuo je i primio molitvu za „izljev Duha“ p. Raniero Cantalamessa, propovjednik papinskog doma, i svećenici i pastori okupljeni na tom skupu.

Prva Pedesetnica s papa Franjom 2013.: 3 jednostavne riječi: 1. Novost, 2. Sklad i 3. Poslanje

  1. Novost nas čini zastrašenima. Osjećamo se sigurnijima ako je sve pod kontrolom. Želimo se organizirati po vlastitim zamislima. Slijedimo Ga i prihvaćamo do određene mjere. Teško je predati se sasvim: da Duh sve vodi u nama – svaku odluku.

Moramo biti ljudi koji se predaju, prepuštaju Gospodinu. Gospodin nam to danas govori – nemojte hoditi na stare načine, sa starom prtljagom.

  1. Sklad/harmonija – slika orkestra: ne svira svatko istu notu, ali sviraju/pjevaju istu pjesmu.

Harmonija Duha Svetoga. Nova pjesma za pjevanje, ali ne moramo svi činiti istu stvar. Svatko svira svoje i zajedno se stvara harmonija. Ako ne radimo zajedno: nered i neugodna buka.

Budite uključivi, da svatko nađe svoje mjesto, napravite prostor za ljude.

Lipanj 2014. s papom Franjom na Stadionu Olimpiko.

Na susretu KKODS u Rimu na Stadionu Olimpico 2014., papa Franjo je iznio 6 stvari koje očekuje od KKODS-a:

  1. Važnost obraćenja – osobna pedesetnica. Osposobljenje za osobnu ljubav Krista. Radost evenđelja br. 1,2 i 3. Poziv obraćenja Isusu Kristu.
  2. dimenzija: 1. obraćenje – kada nam se život potpuno promijenio. Neki ljudi tu stanu i pričaju staru priču, a to je samo paljenje, 1. korak.
  3. dimenzija: 2. Korak – trajno obraćenje: predanje posvećenju.
  4. Dijelite milost krštenja u Duhu Svetom svima u Crkvi. „Primit ćete silu odozgor“ – djelovanje u karizmama Duha Svetoga.
  5. Evangelizacija s Božjom Riječju koja objavljuje da je Gospodin Gospodar života. Poticaj na čitanje Božje Riječi. Nosite li svoju Bibliju? Važno je hraniti se Božjom Riječju. Kao u početku. Opasnost – što više putujemo mislimo da znamo i zapravo propustimo što Gospodin želi reći. Papa Franjo i Biblija najbolji prijatelj.
  6. Dati svjedočanstvo o duhovnom ekumenizmu. Zajednicama koje vjeruju u Spasitelja, Gospodina Isusa Krista. To je posebni ekumenizam, stil pape Franje. Ne samo na teološkoj razini, već i na razini međuodnosa. Papa Franjo je već kao nadbiskup imao susreta ekumene (evangelici, pentekostalci…). Bitno mu je sjesti s braćom. Nekad javno, nekad privatno. Sada više privatno: mnoštvo vođa dolazi Papi privatno, hoće ga slušati – kako vodi Crkvu, što vidi kako Duh djeluje. Oni otkrivaju kako Duh Sveti djeluje u Crkvi i sve su nam više otvoreni.
  7. Biti bliski siromašnima i potrebnima. Ljubav na djelu. Poznati su karizmatici po molitvi, pozvani smo biti poznati i po djelovanju.

Papa je dao izraditi tuševe i toalete za beskućnike. Sestre iz KKO tamo im služe.

 

  1. Tražite jedinstvo u KKODS. Ono dolazi od Duha Svetoga, a podjela dolazi od Đavla. Važno je to, a i zahtjevno zbog naravi obnove. Pozvani smo živjeti jedinstvo u različitosti. Ne možemo biti isti, Duh Sveti donosi zajedništvo. Stvarnost razjedinjenosti – tražimo način zajedništva. zajedništvo u različitosti, a otvoreni za novosti.

Papa je kleknuo pred punim stadionom vjernika i zamolio da mole za njega.

 

Iuvenescit Ecclesia, pismo Kongregacije za nauk vjere biskupima Katoličke Crkve o odnosu između hijerarhijskih i karizmatskih darova u životu i poslanju Crkve. U potpisu: Prefekt Gerhard kard. Muller i tajnik Luis F. Ladaria, SI. (Kršćanska sadašnjost 2017.)

 

Papa Fanjo

Godine 2017. na Circus Maximusu proslava zlatnoga Jubileja KKODS-a.

Papa Franjo: „Unutar ove struje milosti nastali su različiti izričaji koji su, naravno, ljudska djela nadahnuta Duhom, s različitim karizmama koje su na službu crkvi. Ali struju se ne mogu postaviti brane, niti se Duh Sveti može zatvoriti u krletku.“

„Ova struja milosti je za cijelu Crkvu, ne samo za poneke; i nitko od nas nije gospodar, a svi sluge. Ne, svi smo sluge ove struje milosti.“

„Vi stalno podsjećate Crkvu na snagu molitve slavljenja. Slavljenje je molitva priznanja i zahvalnosti za bespalatnu Božju ljubav. Može se dogoditi da se ovakav način moljenja nekome ne svidi, ali on se u potpunosti nalazi u biblijskoj tradiciji. Nalazi se u psalmima,a imamo i primjer Davida koji je plesao pred Kovčegom Saveza pun radosti. I, molim vas, nemojmo pasti u stav kršćana koji imaju kompleks Mikale koja se stidjela načina na koji je David slavio Boga (plešući pred Kovčegom)“

Tri nerazdojiva elementa Katoličkog karizmatskog pokreta: krštenje u Duhu, slavljenje i služenje čovjeku.

„Podijeliti s cijelom Crkvom krštenje u Duhu Svetome, slaviti Gospodina bez prestanka, hodati zajedno s kršćanima drugih crkava i kršćanskih zajednica u molitvi i djelovanju za najpotrebnije, služiti najsiromašnijima i bolesnima – to od vas, Katoličkog karizmatskog pokreta, očekuju Crkva i Papa; ali od vas svih, svih, svih koji ste ušli u ovu struju milosti! Hvala!“

Ovaj put je Papa podigao ruke i molio za sve prisutne ljude za novi izljev Duha, za novu Pedesetnicu.

Papa Franjo, ožujak 2019. u jednom obraćanju: Dijeljenje u Duhu Svetom trebate raširiti sa cijelom Crkvom. Duh otkriva Isusa u srcima ljudi. Zato tražim da organizirate seminare Novog života u Duhu u župama, biskupijama i malim grupama poniznim i učinkovitim. To je najvažnija zadaća KKO-a, da ljudi prime Krštenje u Duhu Svetom. Uvijek se oslanjajte na Bibliju i s Božjom riječju evangelizirajte, posebno siromašnima i ranjenima. Izađite na ulice, evangelizirajte… liječite ranjeno tijelo Kristovo.“

 

Novoosnovano tijelo CHARIS

Prema odluci papa Franje dva privatna vjernička društva u Vatikanu: ICCRS – International Catholic Charismatic Renewal Services (Međunarodna služba Katoličke karizmatske obnove) i CF – Catholic Fraternity of Charismatic Covenant Communities and Felowship (Katoličko bratstvo saveza karizmatskih zajednica i udruga) ujedinjuju se u jedno javno mješovito vjerničko društvo papinskoga prava CHARIS – Catholic Charismatic Renewal International Service (Međunarodna služba Katoličke karizmatske obnove), koje počinje s radom na Pedesetnicu 2019. u okviru Dikasterija za laike, obitelj i život (Dekreti o uspostavljanju CHARIS-a, imenovanju članova vijeća i pismo svim biskupskim konferencijama u  privitku). CHARIS će biti nadležan za sve izričaje karizmatske struje milosti u svijetu. Prva mu je služba izgradnja zajedništva. 

Zajedničko obilježje: iskustvo „krštenja u Duhu Svetom“.

Svačije je iskustvo različito. Nema formule, ali postoje plodovi krštenja u Duhu Svetome. Obnova i produbljenje sakramentalnog života, čitanje Božje Riječi, pjesme, molitve.

Jedna definicija krštenja u Duhu Svetom (nije jedina): „Život mijenjajući događaj, iskustvo Božje ljubavi koja po Duhu Svetom ulazi u naše srce kroz predanje gospodinu Isusu Kristu. Rimljanima: Duh Sveti izlijeva se u srcima našim.“

Spoznaja osobne ljubavi Boga Oca i predanje života Isusu Kristu.

„Ne živim više ja, nego u meni živi Krist“, Gal 2,20.

Provodi u život milost sakramenata krštenja i potvrde. Uvodi nas u dublji odnos s Bogom, u dublje zajedništvo s braćom i sestrama, daje vatru i žar za evangelizacijom, opskrbljuje karizmama duha Svetoga.

Dva teološka stajališta:

  1. Što se događa jest da se sakramentalne milosti odjednom pokreću. Većinom smo ih primili kao djeca. Oživljuje na novi način. Shvaćamo što to znači biti krštena osoba: prihvaćanje poziva da smo proroci, svećenici, kraljevi.
  2. Što se događa jest da se oživljavaju i obnavljaju sakramentalne milosti ali i daje dodatna milost specifično vezana s poslanjem, jer Duh Sveti šalje. Dakle, nije samo obnova, već obnova i novo osnaživanje. Ovlašćivanje traži novo ispunjenje darovima Duha Svetoga, koje smo primili kroz sakramente, ali i ovlaštenje koje primamo kroz karizme (1. Kor).

To nije samo korak, već otvorenost Duhu Svetom, milosti i ovlasti Duha Svetoga.

Dokument ICCRS:  teološke i  pastoralne smjernice.

Krštenje u Duhu Svetom – uronjavanje u život Trojstva, to je proces, a početak je Ljubav Božja. „Ljubav Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan“. Do Boga koji prebiva u nama. Prepoznajemo da smo njegovi ljubljeni. Pokreće se u nama želja da osobno upoznamo Isusa Krista. A kad poznajemo Isusa kao prijatelja i brata, pojavljuje se poziv: predanje, prepuštanje Gospodinu.

KKC 732 – dolazak Duha koji nikada ne prestaje, uzrokuje da život ulazi u zadnje vrijeme, vrijeme Duha.