CHARIS je osnovan na zahtjev pape Franje kao javno društvo da bude u službi katolicima širom svijeta. Prvi moderator CHARIS-a dr. sc. Jean-Luc Moens govori o glavnim obvezama i aktivnostima, strukturi i svrsi Društva.
Dana 8. prosinca 2018. vatikanski Dikasterij za laike, obitelj i život osnovao je novu ustanovu za Katoličku karizmatsku obnovu koja je službeno započela s radom na blagdan Pedesetnice 2019. godine. Nova služba zove se CHARIS – akronim za Catholic Charismatic Renewal International Service – Međunarodna služba katoličke karizmatske obnove.
Časopis za sudionike duhovnih vježbi u Programu Injigo donosi nam intervju sa prvim moderatorom CHARIS-a dr. sc. Jean-Luc Moensom. Sa njim je razgovarala dr. sc. moralne telogije Branka Gabrić. Razgovor je izvorno objavljen u časopisu Injigo br. 12 koji možete nabaviti OVDJE, prenosi Radio Marija BiH.
Vi ste prvi moderator CHARIS-a, nove i jedinstvene službe za Katoličku karizmatsku obnovu, stvorene na zahtjev pape Franje. Možete li objasniti što je CHARIS, koji je njegov cilj i mjesto u Crkvi?
CHARIS je nova i jedina služba za Katoličku karizmatsku obnovu. To je služba, nije vlada. Dio je vizije o Obnovi (Karizmatskoj obnovi op. prev.). Slijedeći kardinala Suenensa, Obnova je struja milosti, a ne pokret. Pokret ima osnivača i članove: ili jeste u pokretu ili niste. Struja milosti je drugačija. Nema članova. Sve kršćane može dotaknuti struja milosti. Kardinal Suenens usporedio je Obnovu s Golfskom strujom, to je struja tople vode koja zagrijava Atlantik i daje umjerenu klimu sjevernoj Europi. Kada Golfska struja obavi svoj posao zagrijavanja, tada nestaje. To isto vrijedi za Obnovu: mora „ugrijati” cijelu Crkvu. Kada cijela Crkva bude karizmatična, ona će nestati jer je učinila svoj posao.
Važno je razumjeti da u Papinoj viziji Obnova ne pripada tzv. „karizmaticima”. U Obnovi postoje različiti izričaji kao što su molitvene skupine, zajednice, škole evangelizacije, redovničke kongregacije, komunikacijske mreže, izdavačke kuće itd. Ali postoje i ljudi koji ne pripadaju tim stvarnostima i koji su primili krštenje u Duhu. Moguće je biti u pokretu poput Fokolara ili u redu franjevaca i prepoznati sebe kao pripadnika struje milosti Obnove.
Papa shvaća Obnovu kao struju milosti jer želi da se krštenje u Duhu Svetome širi u cijeloj Crkvi. Tražio je to više puta. Kao što je prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život kardinal Farrell naglasio brazilskim biskupima prošlog siječnja: Papa je „uvjeren da je Bog dodijelio ovaj dar milosti Karizmatskoj obnovi kako bi mogao pomoći cijeloj Crkvi da ponovno otkrije dar krštenja u Duhu Svetomu. Stoga Karizmatska obnova mora postati instrument i kanal tako da ono što je Bogu probudio u njoj postane zajednička baština za sve kršćane.”
Kako je struktuiran CHARIS?
CHARIS je struktuiran na tri razine: Međunarodna služba zajedništva, Kontinentalne službe zajedništva i Nacionalne službe zajedništva. U Rimu je ured za koordinaciju u kojem radim s tri osobe i jednom volonterkom.
CHARIS je nova služba koja bi trebala zamijeniti dvije prijašnje: ICCRS i Catholic Fraternity. Možete li objasniti što je novo?
CHARIS je već zamijenio ICCRS i Catholic Fraternity. Te su dvije stvarnosti nestale na dan Pedesetnice prošle godine kada je CHARIS službeno započeo.
Prva novost: Sveta Stolica uspostavila je CHARIS kao javnu pravnu osobu na zahtjev Svetoga Oca. ICCRS i Catholic Fraternity su imali privatnu pravnu osobnost. Privatno udruženje brine o svojim članovima dok je javno u službi svim katolicima. To znači da je Sveti Otac htio Katoličku obnovu staviti u srce Crkve, to je dio njegove vizije prema kojoj je krštenje u Duhu za sve kršćane.
Druga novost je zajedništvo. Sveti Otac ne želi više protivljenje među različitim izričajima Obnove. On želi zajedništvo, odnosno jedinstvo u različitosti. Ako želimo širiti krštenje u Duhu, moramo biti ujedinjeni. Ovo zajedništvo je obraćenje za svakoga od nas. To znači nikada kritizirati druge, ne biti ljubomoran na tuđe uspjehe, nego radovati se zbog milosti koje dobivaju. Zajedništvo pretpostavlja poniznost.
Koje su glavne obveze koje je Sveti Otac povjerio CHARIS-u?
Ovo je također dio novosti CHARIS-a. Osim širenja krštenja u Duhu u Crkvi, CHARIS je zadužen za još dva nova prioriteta: jedinstvo kršćana i služenje siromašnima.
Papa je uvjeren da Obnova ima ekumenske korijene. Rođena je u protestantskom okrilju prije nego što je stigla u Katoličku Crkvu. Dakle, postoje evangelički i pentekostalni protestanti koji dijele isto iskustvo koje postaje poput mosta među nama.
CHARIS mora također promicati i služenje siromašnima. Jednostavno je razumjeti: ako je Duh Sveti ljubav, oni koji su dobili krštenje Duhom moraju biti svjedoci ljubavi.
Koje su glavne aktivnosti provedene u ovoj prvoj godini i koji su planovi za budućnost? Tko može sudjelovati u aktivnostima CHARIS-a?
Ova prva godina je godina zamaha. Prioritet je uspostaviti CHARIS-ove Nacionalne službe zajedništva u cijelom svijetu. Veliki je izazov jer svijet je velik i različite su situacije! Unatoč tome već smo organizirali nekoliko stvari. Prvi CLI (CHARIS Leadership Institute – CHARIS-ov Institut vodstva) održan je u listopadu u Rimu za više od 40 sudionika iz cijeloga svijeta. U siječnju smo imali i međunarodni susret karizmatskih zajednica u Recifeu (Brazil) s 250 voditelja iz 120 zajednica. Pripremamo tečaj za obuku mladih na ljeto u Rimu. Informacije možete pronaći na našoj web stranici.
Organizirali smo i dvije molitvene kampanje: jednu za tjedan jedinstva (kršćana) s video zapisom svaki dan, a ovih dana kampanju za molitvu za kraj epidemije koronavirusa, svi mogu sudjelovati!
Statut CHARIS-a utvrđuje da se u svakoj zemlji uspostavi Nacionalna služba zajedništva koja bi objedinila karizmatske stvarnosti koje već postoje u njoj – kakva je trenutna situacija u Europi i gdje se tu nalazi Hrvatska? Je li ostvarena suradnja između hrvatskoga pokreta Obnove u Duhu i pojedinačnih zajednica sa CHARIS-om?
Kao što rekoh, radimo na ovom globalnom izazovu! U Međunarodnoj službi za zajedništvo postoje dva europska predstavnika koji su zaduženi za praćenje svih zemalja Europe. Ono što mogu reći jest da sam već upoznao nekoliko hrvatskih članova Obnove prilikom formacije u Rimu i da su me pozvali na sastanak nakon Uskrsa u Međugorju. Bit ću tamo s velikim zadovoljstvom. Nadam se da ću saznati više o raznolikosti i ljepoti hrvatske Obnove.
Ali možda je ovdje potrebno malo objašnjenja. U mnogim se zemljama spominje Obnova kada su u pitanju molitvene skupine. Uspostavom CHARIS-a i s vizijom struje milosti, više se ne može govoriti kao o Obnovi na jednoj strani i zajednicama na drugoj strani. Molitvene skupine i zajednice su obje u Obnovi. Stoga će structure koje brinu o skupinama morati promijeniti svoje ime: na primjer, „Nacionalni tim Obnove” mora se zvati „Nacionalni tim molitvenih skupina Obnove”.
Kardinal Farrel je to otvoreno tražio od brazilskih biskupa prošlog siječnja.
Citiram: „Stoga je važno da jedan dio ne preuzme ime cjeline, cjelina je važnija od dijela (Evangelii Gaudium br. 234). Nijedna određena skupina ili mreža skupina ne bi se trebala nazivati „Katoličkom karizmatskom obnovom” kao takvom. Poželjno je da grupa u ovom položaju odabere za sebe drugo ime, a zatim kao dodatnu specifikaciju potvrdi svoju pripadnost katoličkoj karizmatskoj obnovi.”
Zanimljivo je da ste Vi, oženjeni vjernik laik, moderator CHARIS-a, a isto tako ste već više od 30 godina aktivni u vodstvu internacionalne zajednice Emanuel. Kakva je po vašem mišljenju, generalno gledano, uloga laika u Crkvi, te osobito u karizmatskim stvarnostima?
Tijekom Jubileja laika 2000. godine sveti papa Ivan Pavao II. rekao je: „Čas laika je stigao u Crkvu.” Naš papa Franjo osudio je ono što je nazvao klerikalizmom u Crkvi. Mislim da su laici suodgovorni s klerom. Kardinal Farrell rekao je jednoga dana da su potrebni laici kao suodgovorni na svim razinama u Crkvi. Mislim da laici moraju vršiti svoje svećeničko poslanje koje su po krštenju primili u službi Crkve, izvršavajući odgovornosti koje dobivaju od nje i ostajući u svijetu. Njihova je uloga donijeti Isusa u svijet. Ja sam u svijetu, ali nisam od svijeta. Oni također moraju paziti da ne budu klerikalizirani. Na primjer, nije pošteno da dinamični laik postane đakon samo zato što je pametan. Đakonat je poziv od Boga, nije u redu da laici počinju raditi puno radno vrijeme za Crkvu kao da su svećenici ili redovnici. Laik mora biti u svijetu da bi bio Isusov svjedok. Nije u redu da se neki laici oblače kao redovnici itd. Međutim, potrebno je puno više prostora za razvoj ove vrlo osjetljive, ali jako važne teme za evangelizaciju suvremenog svijeta. Želim potaknuti sve laike Obnove: vi ste na svijetu da svjedočite ljepotu kršćanskoga života. Ako vi to ne činite, tko će to učiniti?
Na kraju, koju je ulogu imala i nastavlja imati Vaša formacija u zajednici Emanuel za trenutnu službu? Možemo li reći da je Sveti Otac odabrao upravo Vas jer ste član zajednice Emanuel ili je riječ o Vašoj osobnosti neovisno o pripadnosti zajednice?
Za odgovor na ovo pitanje morali bismo pitati Papu. Zašto sam izabran? Ne znam. Ono što mogu reći je da sam sve svoje odgovornosti u svojoj zajednici ostavio kad sam bio nominiran. Točno je da sam se školovao u zajednici kojoj sam dužnik. Ali sada sam kao moderatot u službi svih izričaja (Obnove op. prev.). stavio sam se u osluškivanje svih. Jednom sam čuo da je „Zajednica Emanuel preuzela vlast u Obnovi”. To uopće nije istina. CHARIS nije moć. To je služenje. Kao moderator, ja sam sluga. Nisam šef. Glava Obnove je Duh Sveti. Molim vas, nemojte to nikada zaboraviti! Molite za meine da budem potpuno na raspolaganju djelovanju Duha Svetoga na službu svima. On je taj kojega želim slijediti i nikoga drugoga.
